hr
Razgovor sa stijenama (Kroz Medvednicu i dalje...)
Malokome je poznato kako geološka građa Zemljine kore na području Hrvatske odražava podrijetlo iz dvaju kontinenata: europskog i afričkog. Staroj europskoj kori pripada samo manji dio Hrvatske. Početak našeg putovanja Medvednicom je granična zona Afričke, odnosno Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Upravo je ovdje ta tektonska granica i zona sudara tih dviju ploča. Istraživanje geološke građe Medvednice započinjemo uz njezin sjeverozapadni rub, na seizmogenom rasjedu koji je bio uzročnikom zadnjeg zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine. Nakon toga upoznajemo se sa stijenama ove planine koje se razlikuju po vrsti, sastavu, načinu i mjestu postanka. Riječju, ovdje zbilja neće biti dosadno i jednolično razgovarati sa stijenama. U mističnom krajoliku napuštenoga rudnika Gornja Bistra otkrivamo neobične kamene jastuke, pillow lave ili jastučaste lave. Ovi nalazi predstavljaju ostatak nekadašnjeg oceanskoga prostora koji se zvao Neotethys i tako geološki pratimo gdje se taj ocean nalazio u vrijeme mezozoika, u razdoblju trijasa prije 250 milijuna godina. Slijedeći tragove u stijenama utkanih u zidine Medvedgrada, istražujemo geološku baštinu Medvednice od razdoblja paleozoika sve do stijena starih tek nekih 16 milijuna godina, poput najpoznatijeg - litotamnijskog vapnenca od kojeg je sagrađena i Zagrebačka katedrala. Putujemo do razdoblja toploga miocena prije oko 12 milijuna godina, kada je Medvednica većinom bila okružena vodom i povremeno izranjala kao otok u moru Paratetis. Posjetit ćemo i špilju Veternicu nastalu djelovanjem vode tijekom milijuna godina. Put vode vodi nas malo zapadnije, u Park prirode Žumberak. Priča o trijaskim dolomitima koji ovdje prevladavaju smještena je u razdoblje prije 240 milijuna godina. U Samoborskom gorju, ući ćemo u rudnik Sv. Barbara, jedino mjesto u Hrvatskoj gdje možete vidjeti mineral siderit. Povratkom na Medvedgrad zaokružujemo ovo putovanje obogaćeni spoznajama koje sežu milijune godina u prošlost.
Dodatne informacijeO emisiji
Malokome je poznato kako geološka građa Zemljine kore na području Hrvatske odražava podrijetlo iz dvaju kontinenata: europskog i afričkog. Staroj europskoj kori pripada samo manji dio Hrvatske. Početak našeg putovanja Medvednicom je granična zona Afričke, odnosno Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Upravo je ovdje ta tektonska granica i zona sudara tih dviju ploča. Istraživanje geološke građe Medvednice započinjemo uz njezin sjeverozapadni rub, na seizmogenom rasjedu koji je bio uzročnikom zadnjeg zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine. Nakon toga upoznajemo se sa stijenama ove planine koje se razlikuju po vrsti, sastavu, načinu i mjestu postanka. Riječju, ovdje zbilja neće biti dosadno i jednolično razgovarati sa stijenama. U mističnom krajoliku napuštenoga rudnika Gornja Bistra otkrivamo neobične kamene jastuke, pillow lave ili jastučaste lave. Ovi nalazi predstavljaju ostatak nekadašnjeg oceanskoga prostora koji se zvao Neotethys i tako geološki pratimo gdje se taj ocean nalazio u vrijeme mezozoika, u razdoblju trijasa prije 250 milijuna godina. Slijedeći tragove u stijenama utkanih u zidine Medvedgrada, istražujemo geološku baštinu Medvednice od razdoblja paleozoika sve do stijena starih tek nekih 16 milijuna godina, poput najpoznatijeg - litotamnijskog vapnenca od kojeg je sagrađena i Zagrebačka katedrala. Putujemo do razdoblja toploga miocena prije oko 12 milijuna godina, kada je Medvednica većinom bila okružena vodom i povremeno izranjala kao otok u moru Paratetis. Posjetit ćemo i špilju Veternicu nastalu djelovanjem vode tijekom milijuna godina. Put vode vodi nas malo zapadnije, u Park prirode Žumberak. Priča o trijaskim dolomitima koji ovdje prevladavaju smještena je u razdoblje prije 240 milijuna godina. U Samoborskom gorju, ući ćemo u rudnik Sv. Barbara, jedino mjesto u Hrvatskoj gdje možete vidjeti mineral siderit. Povratkom na Medvedgrad zaokružujemo ovo putovanje obogaćeni spoznajama koje sežu milijune godina u prošlost.